VIDI RSS

• Nova vrsta leda s neobičnim svojst...
  

  Istraživači s UCL-a i Sveučilišta u Cambridgeu otkrili su novu vrstu leda koja bi mogla promijeniti naše razumijevanje vode i njezinih brojnih anomalija.

  Novootkriveni led je amorfan - to jest, njegove molekule su u neorganiziranom obliku, nisu uredno poredane kao u običnom, kristalnom ledu. Amorfni led, iako rijedak na Zemlji, glavna je vrsta leda koja se nalazi u svemiru. To je zato što u hladnijem okruženju svemira led nema dovoljno toplinske energije za stvaranje kristala.

  Za studiju, objavljenu u časopisu Science, istraživački tim koristio je proces nazvan mljevenje kuglica, snažno mućkajući obični led zajedno s čeličnim kuglicama u staklenci ohlađenoj na -200 stupnjeva Celzija.

  Otkrili su da, umjesto da završi s malim komadićima običnog leda, proces daje novi amorfni oblik leda koji je, za razliku od svih ostalih poznatih ledova, imao istu gustoću kao tekuća voda i čije je stanje nalikovalo vodi u krutom obliku. Novi su led nazvali amorfni led srednje gustoće (MDA).

  Tim je sugerirao da bi MDA (koji izgleda kao fini bijeli prah) mogao postojati unutar ledenih mjeseca vanjskog Sunčevog sustava, budući da plimne sile od plinovitih divova kao što su Jupiter i Saturn mogu vršiti slične sile smicanja na obični led kao one nastale mljevenjem kugle. Osim toga, tim je otkrio da kada se MDA zagrije i rekristalizira, oslobađa iznimnu količinu topline, što znači da može izazvati tektonska kretanja i "ledene potrese" u kilometrima debelom pokrivaču leda na mjesecima kao što je Jupiterov Ganimed.

  Razlika u gustoći između poznatih amorfnih ledova navela je znanstvenike da sugeriraju da voda zapravo postoji kao dvije tekućine na vrlo niskim temperaturama i da bi teoretski, na određenoj temperaturi, obje ove tekućine mogle koegzistirati, s jednom vrstom koja lebdi iznad druge, kao kod miješanja ulja i vode. Ova hipoteza je demonstrirana u računalnoj simulaciji, ali nije potvrđena eksperimentom. Istraživači kažu da bi njihova nova studija mogla postaviti pitanja o valjanosti ove ideje.

  
  
• Google održava događanje o AI i p...
  

  Google je počeo slati pozivnice na svoje novo događanje koje će se održati 8. veljače, čija će glavna tema biti AI i pretraživanje. Događanje će biti streamano na YouTubeu i trajati će 40 minuta.

  Što se tiče umjetne inteligencije, Google će predstaviti svoja nova postignuća na polju uloge AI-ja u službi pretraživanja, što bi nam trebalo omogućiti da ulazimo u interakcije s tražilicom kao što to ovih dana radimo s ChatBotGPT-om, odnosno da pretražujemo na taj način kao da nešto pitamo čovjeka.

  Obzirom da je Microsoft najavio integraciju ChatGPT-a u svoj Bing, ovo bi mogao biti Googleov odgovor ekipi iz Redmonda, koji bi se trebao naći u nekim Googleovim proizvodima.

  Dakako, postoji mogućnost da će se na događanju više govoriti o stvarima koje već dobro poznajemo poput prevođenja, Google Lensa i Mapa, no vjerujemo da Google neće propustiti priliku za predstavljanje napredne umjetne inteligencije, dakako ukoliko ju je doista razvio.

  
  
• Artemisov SLS spreman za misije s l...
  

  NASA-ina raketa SLS koja se razvijala jako dugo uz brojne poteškoće i odgode, 16. studenoga prošle godine je u orbitu oko Mjeseca povela Orion modul za posadu, s crash-dummie lutkama umjesto ljudima, koji se uspješno vratio na Zemlju.

  Odmah nakon misije NASA-ini inženjeri su započeli mukotrpno analiziranje ogromnih količina podataka prikupljenih brojnim senzorima i kamerama, kako bi se uvjerili da je SLS spreman za prijevoz ljudi u svemir i nove Artemis misije koje bi trebale rezultirati povratkom čovjeka na Mjesečevu površinu.

  Između ostaloga, kamere na tlu i u zraku su prikupile oko 31 terabajt podataka samo tijekom lansiranja, a NASA kaže da je to više podataka od čitave kongresne knjižnice SAD-a.

  Ukratko rečeno, iako svi podaci još nisu analizirani, čini se da je sve spremno za misiju Artemis 2 koja će u orbitu Mjeseca povesti ljude 2024. godine, a Artemis 3 bi ih trebao spustiti na područje južnog pola Mjeseca 2025. godine.