VIDI RSS

• VIDEO: Ljudski neuroni povezani s r...
  

  Cortical Labs je australska tvrtka koja obavlja zadivljujući rad na integraciji ljudskog moždanog tkiva, uzgojenog iz matičnih stanica, u silicijsku elektroniku, gdje neuroni mogu komunicirati s komponentama računala koristeći iste električne signale koje šalju i primaju u mozgu, i pokazivati ​​ponašanje učenja tako što se stalno mijenjaju, povećavaju i smanjuju veze kao što to rade kada učimo.

  

  Tvrtka kaže da njezini ljudski neuroni rastu, uče i prilagođavaju se kao i mi, troše znatno manje energije, uče puno brže i učinkovitije generaliziraju naučeno znanje od građevnih blokova današnjih superračunala, dok pokazuju više intuicije i kreativnosti.

  Živi neuroni neprestano se ponovno povezuju2 na silicijskoj podlozi, formirajući, jačajući i slabeći veze kao odgovor na podražaje.

  Tvrtka je izašla na svjetsku scenu 2022. s radom pod naslovom "In vitro neuroni uče i pokazuju osjećaje kada su utjelovljeni u simuliranom svijetu igre, kao što možete vidjeti u ovom videu.

  Sposobnost doživljavanja senzacija ili osjećaja u ovom se slučaju odnosi na očitu sklonost neurona prema uređenoj i predvidljivoj električnoj stimulaciji kada je spojena na računalni čip, za razliku od nasumične i nepredvidive stimulacije.

  

  Tim Corticala učinkovito je koristio ovu preferenciju kao shemu nagrade/kazne dok je stanicama unosio informacije o video igri Pong i dopuštao im da pomiču "reket", te je otkrio da su moždane stanice brzo mogle shvatiti kako utakmica funkcionira, zadržavši loptu u igri znatno duže nakon samo 20 minuta u sustavu.

  

  Ovo postavlja etička pitanja, ima li zbirka ljudskih moždanih stanica uzgojenih u petrijevoj zdjelici, okupanih cerebro-spinalnom tekućinom i hranjenih električnom slikom simuliranog svijeta, moralna prava?

  Ako im na kraju omogućite kontrolu nad robotskim tijelom, dajući im elektronsku presliku stvarnog svijeta sličnu onoj koju nama daju osjetila što dalje?

  I dok tvrtka pokušava komercijalizirati ovu tehnologiju, postavljaju se moralna pitanja o etici ovakvih hibridnih sustava.

  
  
• Vanzemaljski život možda nije zas...
  

  Na Zemlji se život temelji na organskim spojevima. Te se molekule sastoje od ugljika i često uključuju druge elemente kao što su vodik, kisik, dušik, fosfor i sumpor. Međutim, znanstvenici su se dugo pitali može li se izvanzemaljski život razviti na temelju značajno drugačije kemije. Na primjer, istraživači su dugo nagađali da bi silicij također mogao poslužiti kao okosnica biologije.

  Samoodržive kemijske reakcije koje bi mogle podržati biologiju radikalno različitu od života kakvog poznajemo mogli bi postojati na mnogo različitih planeta koristeći različite elemente osim ugljika na kojem se temelji život na Zemlji, otkriva nova studija.

  Vrsta kemijske interakcije koja je ključna za život na Zemlji poznata je kao autokataliza. Autokatalitičke reakcije su samoodržive, mogu proizvesti molekule koje potiču ponavljanje iste reakcije.

  

  "Zamislite rastuću populaciju kunića. Parovi kunića dolaze zajedno, stvaraju legla novih kunića, a zatim novi kunići odrastaju kako bi se sparili i napravili još više kunića. Nije potrebno mnogo kunića da bi uskoro imali puno više kunića. Jedan od glavnih razloga zbog kojih istraživači porijekla života brinu o autokatalizi je taj što je reprodukcija — ključna značajka života — primjer autokatalize", rekao je viši autor studije objavljene u časopisu Američkog kemijskog društva, Betül Kaçar, astrobiolog, bakteriolog i evolucijski biolog sa Sveučilišta Wisconsin-Madison.

  U novoj studiji istraživači su tražili autokatalizu izvan organskih spojeva. Smatrali su da bi autokataliza mogla pomoći u pokretanju abiogeneze - nastanka života iz beživotnosti.

  Znanstvenici su se usredotočili na ono što se naziva ciklusima kompoporcioniranja, koji mogu generirati višestruke kopije molekule. Ovi se proizvodi mogu koristiti kao početni materijali za ponovno ponavljanje ciklusa, što rezultira autokatalizom.

  Kako bi pronašli te reakcije, znanstvenici su analizirali više od dva stoljeća digitaliziranih znanstvenih dokumenata napisanih na mnogo različitih jezika.

  U konačnici, istraživači su otkrili 270 različitih ciklusa autokatalitičkih reakcija. "Autokataliza možda i nije tako rijetka, ali bi umjesto toga mogla biti opća značajka mnogih različitih okruženja, čak i onih koja su stvarno različita od Zemlje", rekao je Kaçar.

  Većina od 270 ciklusa nije koristila organske spojeve. Neki su bili usredotočeni na elemente koji su odsutni ili su iznimno rijetki u životu na Zemlji, poput žive ili radioaktivnog metala torija. Određeni broj ciklusa vjerojatno se događa samo pod ekstremno visokim ili niskim temperaturama ili tlakovima.

  Istraživači su čak otkrili četiri autokatalitička ciklusa koji uključuju plemenite plinove, koji samo rijetko kemijski reagiraju s drugim elementima.

  Samo osam od ovih ciklusa bili su relativno složeni sastavljeni od četiri ili više reakcija. Većina od 270 ciklusa bili su jednostavni, a svaki se sastojao od samo dvije reakcije.

  Istraživači su primijetili da je moguće kombinirati više ciklusa zajedno, čak i kada su međusobno vrlo različiti. To bi moglo dovesti do samoodrživih kemijskih reakcija koje generiraju raznolik niz molekula koje proizvode veliku količinu složenosti.

  Znanstvenici se nadaju da će buduća istraživanja moći eksperimentalno testirati ovu novu 'kuharicu' koju su izradili.

  Uz implikacije koje bi ovaj rad mogao imati za potragu za životom u svemiru i razumijevanje podrijetla života, ovo bi istraživanje moglo imati praktične primjene, poput optimiziranja kemijske sinteze i učinkovitije upotrebe resursa i energije.

  
  
• Uspješno digitalizirane sve škole...
  

  Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET, proslavila je završetak ambicioznog programa e-Škole, označavajući to kao povijesni trenutak u digitalnoj transformaciji osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovnog sustava u Hrvatskoj.

  Ovaj monumentalni projekt, čija je vrijednost iznosila čak 212 milijuna eura, tijekom proteklih osam godina značajno je unaprijedio kapacitete školskog sustava. Cilj je bio pripremiti učenike za uspješno školovanje, cjeloživotno učenje i pravovremeni ulazak na tržište rada.

  

  Program, poznat pod punim nazivom "e-Škole: Cjelovita informatizacija procesa poslovanja škola i nastavnih procesa u svrhu stvaranja digitalno zrelih škola za 21. stoljeće," omogućio je uvođenje suvremene nastave u učionice opremljene digitalnom tehnologijom.

  Nastavnici su dobili pristup digitalnim obrazovnim resursima, omogućivši proširenje komunikacije izvan klasičnih učionica i potaknuli aktivniju participaciju učenika u obrazovnom procesu. Osim toga, nastavnici su postali digitalno kompetentni, spremni za implementaciju inovacija u svojim pedagoškim praksama, dok je upravljanje školama postalo učinkovito i transparentno.

  „Ovakav projekt koji je prepoznat i u Europskoj uniji bilo je itekako zahtjevno realizirati, ali s ponosom danas možemo reći da su sve škole u Republici Hrvatskoj digitalizirane u onoj mjeri koja je primjerena 21. stoljeću, a čitava tehnologija i alati koju budu bili na raspolaganju u budućnosti će se nadalje nadograđivati“, rekao je prof.dr.sc Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja te je istaknuo važnost kontinuirane podrške i obrazovanja djelatnika u obrazovnom sustavu. Također je izrazio zadovoljstvo što se znanje stečeno na ovom velikom projektu koristi za nove inicijative vrijedne više od 120 milijuna eura.

  

  Projekt je započeo pilot fazom od ožujka 2015. do rujna 2018. godine pod nazivom "e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola." Rezultati pilot faze poslužili su kao temelj za drugu fazu programa, "e-Škole: Razvoj sustava digitalno zrelih škola (II. faza)," koja je obuhvatila sve osnovne i srednje škole u Hrvatskoj financirane iz državnog proračuna, njih ukupno 1321, uključujući 907 osnovnih, 364 srednje i 50 umjetničkih škola te centara za odgoj i obrazovanje.

  „Mi smo na taj način i planirali projekt e-Škole, kao kompleksnu digitalizaciju obrazovnog sustava koji se sastoji od infrastrukturnih ulaganja, ali isto tako i ulaganja u ljude. I zajedno s ključnim partnerom u razvoju digitalne zrelosti, Fakultetom organizacije i informatike u Varaždinu koji su nam bili izuzetna podrška i imali ključnu ulogu u razvoju metodologije, okvira i zajedno s nama proveli samo vanjsko vrednovanje digitalne zrelosti“, rekla je Dragana Kupres, projektni manager u CARNET-u

  

  U okviru projekta, izvedene su brojne aktivnosti, uključujući projektiranje mreže škola na više od 2400 lokacija, instalaciju aktivne mrežne opreme i funkcionalne bežične mreže, te isporuku više od 85.000 laptopa za djelatnike škola, što je olakšalo njihov rad i omogućilo razvoj novih e-usluga.

  Kako bi se osoblje upoznalo s novim tehnologijama i pedagoškim pristupima, ponuđeno je oko 70 različitih radionica, webinara i e-tečajeva, od kojih je gotovo 70.000 polaznika već sudjelovalo. Tijekom projekta, stvoreno je 98 digitalnih obrazovnih sadržaja, 1440 scenarija poučavanja za nastavne predmete te 350 scenarija za međupredmetne teme s 119 pripadajućih interaktivnih sadržaja.

  „Bilo je izazovno, ali sinergija koju imamo u CARNET-u, a pogotovo sinergija koju smo stvorili sa sustavom, jer smo bili prisutni u svim školama. Bili smo prisutni i znali smo koji su izazovi i njihove potrebe, a oni su i govorili nama što trebaju, pa je ta fleksibilnost koju smo razvili kao organizacija omogućuje da realiziramo ovaj i mnoge buduće projekte“- objasnio je izazove na realizaciji projekta Goran Škvarč, savjetnik ravnatelja za suradnju s javnom upravom.

  

  E-Škole su omogućile suvremeni pristup nastavi u učionicama opremljenima digitalnom tehnologijom, potičući nastavnike na kreativnu uporabu digitalnih obrazovnih resursa i proširenje komunikacije izvan klasičnih okvira. Digitalno kompetentni nastavnici u digitalno zrelim školama sada su spremni za inovacije u svojim pedagoškim praksama.

  „Kroz digitalne obrazovne sadržaje pokrili smo od petog do osmog razreda i od prvog do četvrtog studijskih programa. Tu su scenariji poučavanja, napredna zaštita mreža i brojni recenzenti tako da ovo nije samo naš projekt, nego projekt cijele Hrvatske“, rekao je ravnatelj CARNET-a Hrvoje Puljiz te istaknuo je sveobuhvatnost i posebnost ciljeva projekta e-Škole, koji su omogućili transformaciju obrazovanja u Hrvatskoj.

  

  Financiranje projektne faze ostvareno je kroz dva operativna programa: Operativni program konkurentnost i kohezija te Operativni program učinkoviti ljudski potencijali, dok je preostali dio sredstava osiguran iz državnog proračuna.

  Projekt e-Škole prepoznala je i Europska komisija, dodijelivši mu prvo mjesto u kategoriji "Inkluzivni rast – vještine i obrazovanje za digitalnu Europu" na Regiostars Awards 2020, nagradi za najbolje projekte na razini Europske unije. Time je potvrđena važnost sveobuhvatnog pristupa primjeni moderne tehnologije, digitalnih sadržaja i podrške, pružajući jednake obrazovne prilike za sve učenike.

  Prošle godine, građani Europske unije izabrali su e-Škole kao drugi najbolji projekt u području regionalnog razvoja financiran sredstvima Europske unije u proteklih 15 godina.