VIDI RSS

• Temeljna fizika dovodi do boljih OL...
  

  OLED zaslone možemo vidjeti posvuda, od pametnih telefona visoke rezolucije do računalnih monitora i ogromnih televizijskih ekrana. OLED se sastoji od tankog poluvodičkog sloja na bazi ugljika koji emitira svjetlost kada se primijeni struja pomoću susjednih elektroda. OLED-ovi rade slično kao i konvencionalni LED-ovi, ali umjesto korištenja slojeva poluvodiča n i p tipa, koriste organske molekule za proizvodnju elektrona.

  Jednostavan OLED sastoji se od šest slojeva. Na vrhu (brtva) i dnu (podloga) nalaze se slojevi zaštitnog stakla ili plastike. Između njih, nalaze se negativni terminal (katoda) i pozitivni terminal (anoda), dok su između njih dva sloja organskih molekula, emisijski sloj, koji se nalazi uz katodu i iz kojeg se proizvodi svjetlost, te provodni sloj uz anodu.

  Organske molekule korištene za stvaranje ovih slojeva imaju širok spektar emisije, što utječe na njihove karakteristike osvjetljenja, ograničavajući raspon dostupnih boja i zasićenosti na visokokvalitetnim zaslonima. Iako se pomoću filtera boje ili optičkih rezonatora može umjetno suziti spektar emisije, to može smanjiti energetsku učinkovitost.

  Istraživači sa Sveučilišta u Kölnu u Njemačkoj i Sveučilišta St. Andrews u Škotskoj surađivali su kako bi se izravno suočili s ovim problemom, primjenjujući temeljni znanstveni princip: snažno sprezanje svjetlosti i materije.

  "Kada fotoni (svjetlost) i ekscitoni (materija) iskazuju dovoljno veliku interakciju jedni s drugima, mogu se snažno spregnuti, stvarajući takozvane eksciton-polare," rekli su istraživači. "Princip se može usporediti s energijom koja se prenosi između dva spojena klatna, osim što se ovdje svjetlost i materija spregnu i neprestano razmjenjuju energiju."

  

  Istraživači su otkrili da ugradnjom OLED-a između tankih zrcala od metalnog materijala koji se već široko koristi u industriji zaslona, sprezanje između svjetlosti i organskog materijala može se značajno poboljšati.

  Kako bi izbjegli smanjenje električne učinkovitosti koja se obično događa, istraživači su dodali zaseban tanki film snažno svjetlosno apsorbirajućih molekula poput onih koje se koriste u organskim solarnim ćelijama. Otkrili su da dodatni sloj pojačava učinak snažnog sprezanja svjetlosti i materije bez značajnog smanjenja učinkovitosti molekula koji emitiraju svjetlost u OLED-u.

  "S učinkovitošću i sjajem koji su usporedivi s OLED-ovima koji se koriste u komercijalnim prikazima, ali s značajno poboljšanom zasićenosti i stabilnosti boja, naši OLED-ovi na osnovi polaritona od velikog su interesa za industriju zaslona", rekao je Malte Gather, vodeći autor studije.

  Iako su OLED-ovi na osnovi polaritona (POLED-ovi) već poznati u znanstvenom svijetu, njihova praktična primjena bila je otežana lošom energetskom učinkovitošću i niskim sjajem. 

  S obzirom da su ti problemi sada riješeni, istraživači se nadaju da će njihov rad ne samo proizvesti sljedeću generaciju OLED zaslona, već imati šire primjene u laserskoj tehnologiji i kvantnom računalstvu.

  Istraživanje objavljeno u časopisu Nature možete pronaći na ovoj poveznici.

  
  
• Google otvorio pristup Bard AI chat...
  

  Otkako je u veljači predstavio svoj Bard AI, kojim želi konkurirati ChatGPT-u, Google je radio na poboljšanju odgovora chatbota, nakon što se blamirao s dezinformacijama u svojoj demonstraciji na Twitteru.

  U svojem postu na službenom blogu, potpredsjednica proizvoda Sissie Hsiao i potpredsjednica istraživanja Eli Collins pozvale su ljude da se prijave na bard.google.com.

  Tvrtka je rekla da će početi pružati pristup korisnicima u SAD-u i Velikoj Britaniji, no da planira skoro širenje na više zemalja i jezika. U trenutku pisanja ovog članka, korisnici iz Hrvatske još ne mogu isprobati Bard AI.

  Slično kao što možete s ChatGPT-om ili Microsoftovim Bing AI-jem, moći ćete razgovarati s Bardom, koristeći prirodni jezik. "Mogli biste pitati Barda savjet kako postići svoj cilj čitanja više knjiga ove godine, da vam objasni kvantnu fiziku jednostavnim riječima ili potakne vašu kreativnost opisivanjem objave na blogu", napisale su Hsiao i Collins.

  

  Na temelju snimaka zaslona uključenih u blog post, Bardovo sučelje izgleda prilično slično Bing AI-u, uz nekoliko ključnih razlika. Na dnu svakog odgovora, Googleova verzija nudi četiri gumba: palac gore, palac dolje, strelicu za osvježavanje i gumb s natpisom "Google it". Postoji i opcija u gornjem desnom kutu odgovora koja kaže "Pogledaj druge skice". Bing AI ih nema, već umjesto toga koristi prostor ispod svakog odgovora kao područje za citate izvora.

  Dok Bing AI radi na OpenAI-jevom GPT-4, Bard pokreće "lagana i optimizirana verzija" Googleove umjetne inteligencije LaMDA, a tvrtka je rekla da će "s vremenom biti ažurirana s novijim, sposobnijim modelima".

  Traka za unos na dnu zaslona također ima nekoliko razlika. Bard ima simbol mikrofona na kraju, što znači da bi mogao biti podržan sustav pretvaranja govora u tekst, što Bing također ne podržava.

  Također je vrijedno napomenuti da se ispod Bardovog tekstualnog polja nalazi redak napisan sitnim slovima koji glasi "Bard može prikazati netočne ili uvredljive informacije koje ne predstavljaju Googleovo stajalište", čime se očito želi ograditi od glupih ili netočnih odgovora.

  Nadamo se da nećemo morati dugo čekati da dođemo u priliku isprobati Barda i usporediti ga s ChatGPT-om.

  
  
• Gigapikselni mikroskop snima sa zap...
  

  Znanstvenici sa Sveučilišta Duke razvili su moćnu novu kameru koja kombinira desetke leća za snimanje slika i videa u rezolucijama od tisuća megapiksela, u tri dimenzije.

  Instrument se zove Multi Camera Array Microscope (MCAM), a sastoji se od 54 različite leće koje hvataju subjekt iz malo različitih kutova. Rezultirajuće slike se zatim spajaju kako bi se stvorila jedna ogromna slika s razlučivošću na skali od gigapiksela. To je oko 50 do 100 puta više detalja u odnosu na kameru prosječnog pametnog telefona ili 10 puta više od modela više klase. Zbog mnogih različitih perspektiva koje se preklapaju, kamera također pruža 3D prikaz koji može otkriti nove informacije koje dosad nisu bile viđene.

  MCAM ne snima samo fotografije. Uređaj je mogao snimati 3D videozapise na površini od 135 cm2, pri brzini od 230 sličica u sekundi. To, naravno, dovodi do velike prepreke u obradi podataka jer video stvara više od 5 gigapiksela u sekundi, što znači da kamera generira terabajte podataka u roku od nekoliko minuta.

  Nekoliko timova istraživača pustilo je sustav u rad, promatrajući skupine različitih organizama, poput mrava, kako se slobodno kreću po laboratorijskim ograđenim prostorima. Jedna je skupina detaljno promatrala aktivnosti vinskih mušica gotovo do stanične razine. Drugi je promatrao razvoj zebrica od ličinki do odraslih jedinki, a treći kako će te ribe reagirati na neuroaktivne lijekove, kao što možete vidjeti u ovom videu.

   

  "Kada su je naši kolege koji su proučavali ribicu zebricu prvi put upotrijebili, bili su oduševljeni", rekao je Roarke Horstmeyer, glavni autor studije.

  Tim kaže da bi se ova tehnika mogla upotrijebiti za promatranje velikih serija subjekata, kao što su stanične kulture i otkrivanje promjena puno prije nego što ih drugi instrumenti uhvate. Druge moguće upotrebe uključuju "uzimanje otisaka prstiju" umjetninama ili kolekcionarskim predmetima za praćenje krivotvorina.

  Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Photonics možete pronaći na ovoj poveznici.