VIDI RSS

• VIDEO: GPT uvježbava robote bolje ...
  

  Istraživači na američkom Sveučilištu Pennsylvania demonstrirali su kako generativna umjetna inteligencija kao što je OpenAI-jev model GPT-4 može istrenirati robote da izvršavaju složene zadatke iz stvarnog svijeta mnogo učinkovitije nego što to mogu ljudi.

  Oni su za tu potrebu razvili novi softverski paket otvorenog koda pod nazivom DrEureka, koji se koristi za osposobljavanje robota za obavljanje zadataka u stvarnom svijetu korištenjem velikih jezičnih model (LLM-ova).

  To je sustav kojeg nazivaju "sim-to-reality", što znači da uči robote u virtualnom okruženju koristeći simuliranu fiziku, prije nego što ih implementira stvarno okruženje.

  Dr. Jim Fan, jedan od programera DrEureke, nakon što je AI isprogramirao robota, postavio je Unitree Go1 četveronožnog robota na veliku loptu za jogu i poveo ga u šetnju, dok je robot uspješno balansirao na njoj bez pada, kao što možete vidjeti u ovom videu.

  Jim Fan je omogućio da AI model uz nekoliko uputa ChatGPT-u sam napiše kod koji stvara sustav nagrada/kazni za treniranje robota u virtualnom prostoru, gdje je 0 jednako neuspjeh, a sve više od 0 je jednako pobjeda.

  Prekoračenje ili kršenje parametara, primjerice pregrijavanjem motora ili pokušajem artikulacije uda izvan njegovih mogućnosti, rezultirat će ocjenom 0, koju nitko ne bi želio dobiti, pa tako ni AI.

  Istraživači su rekli AI modelu da bude posebno oprezan tijekom programiranja, jer bi neuspjeh u održavanju ravnoteže na lopti u stvarnom okruženju mogao izazvati teška oštećenja robota pa je sam stvorio sigurnosne funkcije za primjerice orijentaciju i visinu torza, a vodio je i računa o tome da se robot ne "preturira", odnosno da mu se motori ne pregriju.

  Na kraju se pokazalo da je AI u uvježbavanju robota bio bolji od ljudi jer je DrEureka uspio pobijediti ljude u treniranju robo-psa, zabilježivši prednost pred ljudima od 34% u brzini naprijed i 20% u prijeđenoj udaljenosti preko mješovitih terena u stvarnom svijetu.

  

  Fan kaže da je razlog tome stil podučavanja. Ljudi teže nastavnom okruženju, raščlanjujući zadatke na male korake i pokušavajući ih objasniti u izolaciji, dok GPT ima sposobnost učinkovito podučavati sve odjednom, a to je nešto što mi ljudi jednostavno nismo u stanju učiniti.

  Tvorci DrEureke vjeruju da bi mogli dodatno poboljšati obuku iz simulacije u stvarnost ako bi GPT-u mogli pružiti povratne informacije iz stvarnog svijeta. Trenutačno se sva obuka provodi pomoću podataka iz robotovih vlastitih propriocepcijskih sustava, odnosno osjećaja za vlastito tijelo u prostoru, ali kad bi GPT mogao vidjeti što je pošlo po zlu kroz video feed iz stvarnog svijeta, umjesto da samo iščitava neuspjehe u robotovim zapisima, mogao bi znatno učinkovitije poboljšati svoje upute.

  Vjerojatno će se sada naći netko tko će reći da bi AI ne ovakav način mogao jednostavno isprogramirati robota terminatora i to zapravo nije daleko od istine, ali bi iza svega još uvijek morao biti čovjek koji će mu dati osnovne upute.

  To što roboti zasad nemaju moral i etiku uopće nije bitno, jer oni nemaju nikakvu korist za sebe od toga da nas pobiju, ali ako njima upravljaju psihopati, onda smo u ozbiljnom problemu. To je puno izgledniji scenarij nego da umjetna inteligencija sama zaključi da joj nismo potrebni. Barem za još neko vrijeme.

  Istraživački rad možete pronaći na ovoj poveznici pa probajte sami naučiti AI da programira vašeg robousisivača da ganja nekog ukućana po kući.

  
  
• VIDEO: I Kina ima dvonožnog robota...
  

  Na području  Zone gospodarsko-tehnološkog razvoja u Pekingu, Kina je održala predstavljanje svog prvog humanoidnog dvonožnog robota Tiangonga, kojeg je razvila tvrtka Beijing Humanoid Robot Innovation Center Company.

  Robot koji pomalo podsjeća na Muskovog Tesla Bota, navodno može hodati/trčati brzinom od 6 km/h i zamišljen je kao robot opće namjene koji će se moći koristiti u raznovrsnim tipovima industrija.

  Pored toga, kineska tvrtka tvrdi da je ovo prvi humanoidni robot pune veličine na svijetu koji može raditi isključivo na električni pogon, što nam djeluje malo čudno, jer nismo vidjeli da su drugi humanoidni roboti benzinci, no dobro.

  

   

  Robot ima platformu otvorenog koda i kompatibilnu skalabilnost, čime se omogućuje tvrtkama i znanstvenim organizacijama da ga prilagođavaju svojim jedinstvenim potrebama u rasponu od pružanja usluga i pomoći u kući, bolnicama, obrazovnim ustanovama, pa sve do rada u industrijskim kompanijama prema personaliziranim potrebama tržišta i korisnika. 

  Tiangong je visok 1,63 metra i težak 43 kilograma, opremljen je sa senzorima za percepciju vida i može se pohvaliti procesorskom snagom od 550 trilijuna operacija u sekundi, s visokopreciznim inercijskim mjernim jedinicama (IMU) i senzorima 3D vida. Osim toga, opremljen je s preciznim senzorima sile sa šest osi za pružanje precizne povratne informacije.

  

   

  Kineski robotičari su demonstrirali njegovo kretanje u hodu, trčkaranju, pentraju uz stepenice i snalaženju u mraku, kao što možete vidjeti u ovom videu.

  Zasad još nije poznato koliko će koštati i tko će ga prvi koristiti, no sigurni smo da ga Kinezi neće dugo držati u obliku testnog prototipa, već će ga brzo baciti u vatru, odnosno pronaći mu neke konkretne poslove.

  Također nije poznato je li opremljen sustavima generativne umjetne inteligencije, ili radi isključivo na joystick.

  
  
• Kvantna fizika za zaštitu online k...
  

  Projekt ukupne vrijednosti 9,9 milijuna eura financiran je u jednakom omjeru iz programa Digitalna Europa i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a na predstavljanju su ga medijima pobliže pojasnili državni tajnik Bernard Gršić iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, voditelj projekta iz CARNET-a Bojan Schmidt i dr. sc. Martin Lončarić, fizičar s Instituta Ruđer Bošković i znanstveni voditelj projekta CroQCI.

  

  Projekt CroQCI obuhvaća implementaciju eksperimentalne infrastrukture za kvantnu razmjenu ključeva (QKD) putem mreže optičkih vlakana te uspostavlja preduvjete za buduću svemirsku povezanost. 

  „Koristi od ovog projekta će imati svi građani, odnosno svi građani koji će koristiti tu infrastrukturu. Moramo biti svjesni da je danas područje kibernetičkih ugroza sve veće i veće, te da danas Internet postaje sve opasnije mjesto ako se nećemo moći dobro braniti“, poručio je državni tajnik Bernard Gršić.

  

  Nacionalni CroQCI konzorcij sastavljen je od ključnih nacionalnih istraživačkih i znanstvenih institucija, ustanova visokog obrazovanja, javnih ustanova i javnih poduzeća.

  Nositelj odnosno koordinator projekta je Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET, uz znanstveno vodstvo Instituta Ruđer Bošković. Partnerske organizacije su Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu, Institut za fiziku, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Odašiljači i veze te Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost.

  „Uz sve veći broj kibernetičkih napada i sve jača računala koja su dostupna napadačima za izvođenje kibernetičkih napada, upravo je kvantna komunikacijska infrastruktura Hrvatske odgovorna za postavljanje temelja za sigurniju mrežnu komunikaciju za internetu. Danas, uobičajeni dostupni kriptografski mehanizmi zaštite internetskog prometa koji poznajemo u budućnosti neće biti dostatni i kvantna komunikacijska infrastruktura CroQCI kao projekt je dio šire europske inicijative EuroQCI, koja ima za cilj podizanje temelja te informacijske sigurnosti na internetu, a nastoji kombinirati najbolje od klasične telekomunikacijske infrastrukture koju poznajemo godinama i inovativnih novih rješenja kvantne komunikacijske infrastrukture koja se baziraju zapravo na kvantnoj fizici. Te komunikacijske mreže bi trebale spriječiti bilo kakva neovlaštena upadanja u internetske kanale, prisluškivanje prometa ili krađu osjetljivih podataka, a poseban naglasak su državne informacijske infrastrukture u sektorima kao što je sektor energetike, financijski sektor, zdravstveni sektor i svi kritični sektori za funkcioniranje države“, pojasnio je voditelj projekta Bojan Schmidt. 

  

  Prijenos znanja između istraživačke zajednice i partnerskih institucija omogućit će  proizvodnju komponenti, uređaja i softvera za primjenu novih kvantnih tehnologija. To će imati važan utjecaj na poticanje korištenja visoke tehnologije i gospodarskog rasta, ne samo u Hrvatskoj, nego i u širem europskom kontekstu. 

  U što kraćim crtama, znanstveni voditelj projekta dr. sc. Martin Lončarić pokušao je pojasniti zašto je ovaj projekt ključan za razne državne sektore od kritične važnosti: 

  

  „Danas u svijetu su u nekim određenim fazama razvoja kvantna računala i ona sazrijevaju. U trenutku kada dosegnu određenu razinu spremnosti, ona će biti kadra razbiti sigurnost komunikacije na internetu kakvu poznajemo. U tom trenutku rješenje pruža kvantna fizika i kvantna enkripcija. To ćemo mi izgraditi u hrvatsku infrastrukturu. Mi nećemo raditi svoje kvantno računalo, nego ćemo kvantne tehnologije poput izvora parova prepletenih fotona, kvantnih detektora, ono što bi rekli kvantni operateri, kvantni modemi u hrvatskoj mreži će štititi sigurnost komunikacije prirodnim zakonima kvantnom mehanikom“.